Novi romani u izdanju Meandarmedije

Novi HIT romani u izdanju Meandarmedije: Dino Milinović: Skriveno, Paulina Chiziane: Niketche: priča o poligamiji, J. E. Agualusa: Kreolska nacija, Hallgrimur Helgason: Vodič za uredan život

 

Dino Milinović: Skriveno

Domišljanje prošlosti, koja iskrsava izvan uobičajene kronologije i naizgled se neočekivano upliće u živote ljudi, samo je jedna od mogućih uputa za razumijevanje romana Dine Milinovića Skriveno. Čitajući o sudbinama nerijetko anonimnih i opsesivnih protagonista nevidljive životne scene, osjećamo se, u ovom živopisnom i uzbudljivom tekstu svijeta, uhvaćeni u mrežu intriga, slučajnosti, vjerovanja u spas društva, zajednice. Između povijesti i žanra roman Skriveno govori o neminovnom gubitku vjere, ideala, ali i o beskonačnosti ljudskog nastojanja da svijet bude bolji, koliko god su za to, nerijetko, ulog i cijena pojedinačni ljudski životi. Povodi i slučajnosti — krađa grimiznog plašta u Splitu 356. godine, dolazak carskog istražitelja i traženje glasovitog zapisa sa suđenja Isusu Kristu — isprepliću se s događajima iz gotovo mitske hrvatske 1971. godine i vode do sadašnjosti Zagreba, New Yorka.

Kao u somnabulnom i nevjerojatnom snu sudaraju se u ovom povijesnom kriminalističkom romanu životi protagonista: vječno nadareni student književnosti, istražitelji koji vjeruju u najbolji od mogućih svjetova, profesori koji prolaze put od sjemeništa do šume, pojavljuju i nestaju usputni junaci i antijunaci: prolazni, ogorčeni, spašeni, baš kao što u životu traju, bljesnu i nestanu ljubav, sigurnost, pouzdanost… Panoptikum događaja i ljudi, nade i prozirnosti, banalnosti svakodnevice, tajni rituali i mehanizmi moći, potraga za izgubljenim rukopisom, koja se miješa s krađom knjiga iz nacionalne knjižnice, ne čini roman Skriveno samo tekstom „nevidljive prošlosti“ nego i uzbudljivim vodičem kroz čitateljevu neposrednu stvarnost i ništa manje neizvjesnu budućnost. Stari rukopis, uvijek na dohvat ruke, u neprekidnom izmicanju, slučajnost i sudbina, sreća i smrt — samo su neke od figura koje Dino Milinović kao vješt pripovjedač u romanu Skriveno pomiče, mijenja i nudi čitatelju spremnom na iznenađenja koja mu podjednako donose i prošlost i budućnost.

 

Paulina Chiziane: Niketche: priča o poligamiji

 

…ne samo da je ostavila trag u mozambičkoj književnosti, nego postaje i jedna od najzanimljivijih afričkih književnica koje treba pratiti.

Tony Simões Da Silva, African Review Of Books

 

Ako je već književnost koju pišu žene drukčiji svijet, kojem pristupaju iz kutova iz kojih

muškarci teško sagledavaju stvari, zamislimo onda kakav može biti svijet kakva ga vidi afrička, mozambička žena, pogotovo ako njime upravljaju običaji i tradicije koji nam se čine neobičnima. Taj čudni i čudesni svijet nudi nam Paulina Chiziane u svojim knjigama.

(…)

Sljedbenicama Simone de Beauvoir i Flore Tristan sve će to sigurno zvučati čudno, ali taj je diskurs Chiziane odabrala kako bi upozorila na patnju afričkih žena, rušeći tradicionalne vrijednosti. To ne znači da potpuno dijeli vrijednosti bijelih feministica. Upravo je bijela civilizacija donijela toliko patnje Africi da bilo koju ideju, makar uokvirenu ljudskim vrijednostima, uvijek prima s nepovjerenjem.

Prof. dr. Adelto Gonçalves, iz teksta Crni feminizam Pauline Chiziane, Jornal Opcao

 

I čini se da u ritmu niketchea odjekuju posljednji zvuci romana Pauline Chiziane. U borbi za svoj prostor slobode, neovisnosti i potpunosti u muškom svijetu ona ostavlja pouku jednaku onoj da ‘’žene, ruku pod ruku, mogu poboljšati svoj svijet’’, gradeći svemir u ritmu ženskog plesa i time uspostavljajući ‘’protuples’’ muškom status quo. Ako se zaista “kad ples završi, među gledateljima mogu čuti uzdasi kao da se bude iz lijepa sna”, onda se mi nezasitni čitatelji budimo očekujući još jedan ples u kojem će nas ponijeti i očarati slatki ritam ove pripovjedačice.

Jorge Valentim, Abril, časopis centra za studije portugalske i afričke književnosti UFF-a

 

J. E. Agualusa: Kreolska nacija

 

Epistolarni roman Kreolska nacija djelo je koje se stvara kroz dijalog između književnosti i povijesti. Vraćanje u prošlost u ovom romanu ima funkciju rekonstrukcije prošlosti, i u tom se povratku dotiču pitanja portugalskog kolonijalizma u Angoli, ropstva u Brazilu, trgovine crnim robljem preko Atlantika.

 

Kreolska nacija je brod pun glasova koji jedri Atlantikom. Posljednji brod koji je prevezao crno roblje iz Angole u Brazil, a na kojem plovi i Fradique Mendes, Portugalac, ali dovoljno otvoren da se protivi takvoj trgovini.

 

Upravo na tromeđi tih prostora, bliskih ali svaki sa svojim karakteristikama – Angola, Brazil, Portugal – gradi se ova priča koja svjedoči o isprepletanju različitih kultura na povijesnim temeljima.

 

Zanimljiv je i put glavnog lika romana – Carlosa Fradiquea Mendesa, koji se u javnosti prvi put pojavljuje u novinama Revolução de Setembro (Rujanska revolucija) iz 1876. kao autor pjesama skupljenih pod nazivom Lapidárias. Riječ se zapravo o pjesniku kojega je stvorila grupa portugalskih intelektualaca, među kojima Eça de Quieroz, Antero de Quental i Ramalho Ortigão. Isti se lik zatim pojavljuje u noveli Mistério da Estrada de Sintra (Tajna ceste za Sintru) koju potpisuju Ramalho Ortigão i Eça de Queroz, a 1900. godine njegova pisma „skupio je“ i objavio Eça de Queiroz pod nazivom A correspondencia de Fradique Mendes (Prepiska Fradiquea Mendesa). Godine 1928. Eçin sin još objavljuje Cartas inéditas de Fradique Mendes e mais páginas esquecidas (Neobjavljena pisma Fradiquea Mendesa i još neke zaboravljene stranice), da bi naposljetku taj književni lik, koji se već pojavio u nekoliko djela, te je time očito najzastupljeniji lik u portugalskoj književnosti, preuzeo mjesto protagonista u ovom Agualusinom romanu s podnaslovom Tajna prepiska Fradiquea Mendesa, te čak slao pisma Eçi de Queirozu i u fikciji vodio dijalog sa svojim stvarnim tvorcem.

 

Hallgrimur Helgason: Vodič za uredan život

 

“Islandsko je ljeto kao hladnjak koji si šest tjedana ostavio otvoren. Gori svjetlo i sav se led topi, ali nikad se pošteno ne zagrije. Sve u svemu, hladnjak je hladnjak.”
Tomislav Bokšić zvan Toksični profesionalno je i besprijekorno obavio 66 ubojstava za hrvatsku mafiju u New Yorku. No ovog je puta ubio pogrešnog tipa, pa mora pobjeći iz SAD-a i otpisati način života koji mu se osladio. Ubojitom igrom slučaja našao se u zrakoplovu na putu za Reykjavik u ulozi američkoga TV-propovjednika oca Friendlyja. Na otoku gdje nitko ne prodaje oružje i ne naručuje ubojstva ludi tragikomični zapleti natjerat će Toksičnoga da se zamisli nad vlastitom krvavo  prošlosti i neizvjesnom budućnosti. Toksični slika Island kao ledeni onostrani svijet pun opasnosti iza naizgled idilične fasade. U proplamsajima romanse s Grunerevoler (curom s kojom nema šale) i u mreži vlastite bogohulne obmane naš junak strepi od kazne kojom mu prijeti Þórður – ime mu se, navodno, izgovara kao Tortura
 

Romane kupite putem web knjižare uzitakitekst.com

 

Knjiga velikih filozofskih suprotnosti

12/11/2013

Nova TEMA 3-4/2014

12/11/2013