-58%

Drvo bez imena

Jančar Drago

Najniža cijena: 18,58 
Snižena cijena: 7,83 

Je li Drvo bez imena osobna ispovijed? (Drago Jančar je u prvi razred osnovne škole išao oko 1955, pa bi Zala mogla biti njegova učiteljica.) Je li roman koji se nalazi pred nama, unatoč kulisama trgovačkog centra, po svojoj biti povijesni? Ako je povijesni, u koju bi ga podvrstu valjalo smjestiti? Iz kakvoga pogleda na povijest proizlazi? I što može reći današnjem čitatelju?

Drvo bez imena stvarnosni je tekst o ranjenim ljudima. A istodobno je i tekst s humorom. Jer sve započinje pripovjedačkom žicom jednog ženskara, arhivarevim prelaskom u stilski registar meke pornografije. Jer, naposljetku, za Lipnika i njegovu ženu sve ovisi o tome što na japanskom znači riječ skebe.
Blagost ove knjige raste iz dugoga i sjetnog razmišljanja, ali i iz kratkih, blještavih
trenutaka, kada se samosvjesno osmjehne vještina.

Katarina Marinčič

SKU: 9789537355616 Kategorija:
Author Picture

Jančar Drago

1948

Drago Jančar (Maribor, 1948) živi u Ljubljani. Studirao je pravo, radio kao novinar i filmski dramaturg, a duže vrijeme bio je i slobodni umjetnik. Godine 1975. bio je osuđen i zatvoren zbog “neprijateljske propagande”. U prijelomnim godinama 1987-1991. bio je predsjednik Slovenskog centra PEN. Godine 1985. boravio je u SAD-u kao dobitnik Fulbrightove stipendije za umjetnike, a godine 1988. u Njemačkoj kao dobitnik Bavarske stipendije za pisce. Najprevođeniji je slovenski autor. Napisao je desetak drama Disident Arnož in njegovi, Veliki briljantni valček, Vsi tirani mameluki so hud konec vzeli…, Daedalus, Klementov padec, Zalezujoč Godota, Halštat, Severni sij, Lahka konjenica, Niha ura tiha; desetak kratkih proznih djela: Romanje gospoda Houžvičke, O bledem hudodelcu, Smrt pri Mariji Snežni, Pogled angela, Augsburg in druge resnične pripovedi, Ultima kreatura, Prikazen iz Rovenske, Človek, ki je pogledal v tolmun, Joycev učenec: deset izbranih novel, Dve sliki, Lucijine oči, Prerokba, Zalezovanje človeka, Zoževanje prostora; deset romana: Petintrideset stopinj, Galjot, Severni sij, Posmehljivo poželjenje, Zvenenje v glavi, Katarina, pav in jezuit, Graditelj, Drevo brez imena, To noč sem jo videl, Maj, november i desetak eseja: Sproti: eseji in članki, Terra incognita, Razbiti vrč, Na robu, Egiptovski lonci mesa, Upor bralcev, Privlačnost praznine, Brioni, Duša Evrope; Šala, ironija in globlji pomen, Jakobova lestev, Pisanja in znamenja. Hrvatskim čitateljima poznat je po književnim radovima objavljenima u časopisima, po romanima Polarna svjetlost, što ga je preveo Vlado Gotovac, Katarina, paun i jezuit, polemičkoj knjizi Izvješće iz devete zemlje te po dramama. Komad Veliki briljantni valcer uprizorilo je Dramsko kazalište Gavella. Dosad je na hrvatski prevedeno desetak njegovih djela. U izdanju Meandra/ MeandarMedije objavljene su mu knjige: Šala, ironija i dublje značenje (eseji, prevela Jagna Pogačnik, naslovni esej prevela Neda Fanuko), Lucijine oči (pripovijetke, sa slovenskog prevela Mirjana Hećimović), Drvo bez imena (roman, prevela Neda Fanuko, 2011), i Noćas sam je vidio (roman, sa slovenskoga prevela Neda Fanuko, 2012).