U potrazi za Ivom Malecom

Perić Kempf Bosiljka

17,12 

Što se tematskog pristupa tiče, stručnjaci u Malecovoj glazbi pronalaze neke arhetipove nacionalnoga porijekla, ni on sam ih ne poriče, ali bježi strogo od toga da (ga) se zatvara u „nacionalni tor“ (još manje, ili nikako, u nacionalistički), gdje bi izgubio duh univerzalizma, važan u njegovoj filozofiji glazbe i poimanja svijeta. „Osnovno pitanje“, govorio je na tu temu, „nije nacionalnost jezika nego univerzalnost misli“. U onome što je kvalificirao na semantički poznati način, kao „nacionalni jezik“, nije vidio „jamstvo legitimiteta umjetničkoga djela“. Njegova je arhitektura nacionalno-univerzalno čvrsta i jasna: najprije Leoš Janaček, tek onda Čeh. Nije o tome imao nikakvih dvojbi: „Nacionalno je ono što je univerzalno, inače je provincijalno“. Tako je mislio i toga se dosljedno držao i kad se radilo o „teškom pitanju“ njegova odnosa s Hrvatskom i prema Hrvatskoj, a napose njegova mjesta u hrvatskoj glazbi i hrvatskoj kulturi. Razlikovao je Ivo Malec dvije razine svoje pripadnosti i vlastitoga identiteta. „Realnost moje pozicije“, tumačio je na osnovi dugoga iskustva i s jakim i jasnim uvjerenjem, „stavlja me u red francuskih skladatelja hrvatskoga porijekla; ljubav je druga stvar, ona je na hrvatskoj strani!”
Mirko Galić

SKU: 9789533341606 Kategorija:

Opis

[koo_icon name=”undefined” color=”” size=””]
Author Picture

Perić Kempf Bosiljka

Bosiljka Perić Kempf rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala klavir (klasa prof. Svetislava Stančića) i povijest glazbe (klasa prof. Josipa Andreisa) na Muzičkoj akademiji, te apsolvirala francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao stipendistica Goethe Instituta usavršava njemački jezik u Berlinu (1988) i Bad Godesbergu (1995). Od 1977. do 1996. urednica je u redakciji za ozbiljnu glazbu Radio Zagreba (danas Hrvatski radio). Kao glazbena kritičarka i kolumnistica surađivala je s dnevnim listovima i časopisima za kulturu (Vjesnik, Muzička kultura, Od-Do, Oko, Tjednik, Vijenac, Delo, Razgledi) te institucijama (Jugoton/Croatia Records, Koncertna dvorana Lisinski, Televizija Zagreb/Hrvatska televizija i dr.). Stalna je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (Hrvatska opća enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon). Objavila je više izvornih muzikoloških članaka u raznim stručnim časopisima i zbornicima. Godine 1996. prelazi u slobodnu profesiju. Stalna je suradnica Novog lista do 2009. godine. Od tada djeluje kao neovisni publicist, glazbeni producent i predavač. Godine 1996. organizirala je u Zagrebu okrugli stol na temu Kome smeta klasična glazba na Hrvatskom radiju? U Rijeci 2008. inicira i vodi međunarodni znanstveni skup na temu Sekte i kultovi u suvremenom društvu. Posljednjih godina bavi se preispitivanjem pozicije i načina organiziranja kulture u globaliziranom društvu, s posebnim kritičkim osvrtom na stanje u Hrvatskoj, o čemu drži predavanja u sklopu programa međunarodnih festival Maribor festival i Muzika na žici (Sarajevo). Na tu temu objavljuje i niz tekstova u Pogledu Novog lista, te slovenskomportalu www.odzven.si.
Objavljene knjige: Zvjezdana Bašić (monografija, 2004), Lice i naličje (Adamić, 2005), Susreti i razgovori (Jesenski & Turk, 2009), Monografija Rudolf Klepač/Rudolf Klepač Monographie (Jesenski & Turk, 2013). Odabrala i priredila izdanje Zvonimir Berković – O glazbi (Mala zvona, 2014).