Milorad Popović (Lipa Cucka kod Cetinja, 2. siječnja 1957) u mladosti je bio transportni radnik, čuvar reda u noćnim klubovima i hotelima, organizator na estradi, krupije, akviziter knjiga, referent u studentskom domu. S Mladenom Lomparom i Slavkom Petrovićem 1986. osnovao je časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars. Jedan je od utemeljitelja crnogorskog PEN kluba i predsjednik crnogorske sekcije PEN-a (1989-1990), prije formiranja samostalnog nacionalnog centra PEN kluba. Dopisni je član Europske akademije poezije, čije je sjedište u Luksemburgu. Trenutno je predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika i direktor Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja (OKF), izdavača suvremene crnogorske, južnoslavenskih književnosti, kao i časopisa Ars. Objavio knjige pjesama: Sa trga glodara (Cetinje 1981), So Jude (Cetinje 1982), Nema više klađenja (Podgorica 1985), Red se polako zavodi (Nikšić 1987), Cetinjski ljetopis (Podgorica 1991), Nesigurna zemlja (Cetinje 2005), Raskršća (Cetinje, 2008; Zagreb, 2009). Na slovenskom mu je objavljena knjiga pjesama Negotova dežela (Ljubljana, 2007), a poezija mu je u časopisima i antologijama prevođena na engleski, talijanski, njemački, turski, češki, poljski, litvanski, mađarski, rumunjski, albanski, bugarski i makedonski jezik. Pjesme su mu zastupljene u više antologija crnogorske i jugoslavenske poezije. Dobio Nagradu za najbolju knjigu u Crnoj Gori 1982. godine i nagradu Risto Ratković 2005. Objavio knjige eseja: Mali narod i nacionalizam (Podgorica 1998) i Crnogorsko pitanje, dva izdanja (Ulcinj-Cetinje 1999. i 2000). Crnogorsko pitanje je prevedeno na bugarski (Černogorskij vopros, Sofija 2001) i na talijanski jezik, dva izdanja (La questione montenegrina, Roma 2002. i 2003), Podijeljena nacija (Podgorica 2010) i Njegoš i crnogorska nacija (Cetinje, 2011).

    • Raskršća
      Dodaj u košaricu
      • Raskršća

      • 18,58 
      • God. izd.: 2009. Tvrdi uvez 360 str. Neodvojiva od Mija Popovića, i od njegove poezije, jest priča o Crnoj Gori, o crnogorstvu. Ali, to nije jednostavna priča, od onih patriotski ubogih, jer Mijovo crnogorstvo je samo njegovo – na isti način na koji je njegova poezija samo njegova. Ili bolje: crnogorstvo je - on sam. Ne znači to da je…