Čapek Karel

Karel Čapek (1890-1938) češki je dramatičar, prozaik, putopisac, pisac bajki, prevodilac i novinar. Svjetsku je slavu postigao dramom R.U.R. kojom započinje niz utopističkih djela posvećenih proble­mu opasnosti od naglog razvitka tehničke civilizacije. Romanima Tvornica Apsolutnoga, Krakatit i Rat s daždevnjacima začetnik je moderne znanstveno-fantastične književnosti. Utjecao je i na razvoj moderne bajke, a našoj je čitalačkoj publici poznat kao autor glasovite Poštarske bajke.”;
“212”;”Von Barloewen Constantin”;;”<img style=”margin-right: 10px; margin-bottom: 5px; float: left;” src=”images/stories/slike/Autori/par_barloewen_01.jpg” alt=”par_barloewen_01″ width=”218″ height=”292″ />Constantin von Barloewen rođen je 1952. u Buenos Airesu. Profesor je antropologije i kulturologije. Predavao je na sveučilištima u Harvardu, Münchenu, Karlsruheu i Parizu. Bio je član UNESCO-ve Svjetske komisije za kulturu i razvoj. Pokretač je i voditelj znanstvenog projekta Europske komisije o kompatibilnosti tehnologije i kulture u globalnome svijetu. Od 2001. akademski je direktor inicijative Dijalog među kulturama u berlinskoj Zakladi Dvorac Neuhardenberg, te član savjeta Harvardske akademije pri Harvardskome sveučilištu. Objavio je desetak knjiga, među kojima i: <a title=”Clown” href=”http://de.wikipedia.org/wiki/Clown”>Clown</a>. Zur <a title=”Phänomenologie” href=”http://de.wikipedia.org/wiki/Ph%C3%A4nomenologie”>Phänomenologie</a> des Stolperns (Klaun. Fenomenologija posrtanja, 1981), Szenen einer Weltzivilisation. Kultur – Technologie – Literatur (Prizori iz svjetske civilizacije. Kultura – Tehnologija – Književnost, 1994), Der Mensch im Cyberspace. Vom Verlust der Metaphysik und dem Aufbruch in den virtuellen Raum (Čovjek u cyber prostoru. O gubitku metafizike i putovanja u virtualnome prostoru, 1998), Der Tod in den Weltkulturen und Weltreligionen (Smrt u kulturama i religijama svijeta, 2000), Anthropologie der Globalisierung (Antropologija globalizacije, 2007). Knjiga znanja objavljena je 2007. na francuskom jeziku (Grasset), a dvije godine poslije doživjela je i njemačko izdanje (Fink).

Trueba David

27/02/2017

De Luca Erri

27/02/2017