Trenutno pregledavate Miller Henry
  • Kategorija objave:Autor

Henry Miller (New York, 1891. – Pacific Palisades, Kalifornija, 1980.) do tridesete je godine objavio nekoliko ogleda i kratkih priča po američkim časopisima. Ozbiljno počinje pisati s gotovo četrdeset godina. Njegovi romani, osobito Rakova obratnica (1934), u Americi su izazvali mnogo polemika, pa čak i zabrana (romani Crno proljeće (1936) i Jarčeva obratnica (1936) bili su zabranjeni u SAD-u gotovo trideset godina, što je autoru osiguralo “underground” reputaciju) te suđenjâ (tako je 1964. Vrhovni sud SAD-a odbacio optužbe Državnog suda o opscenosti, što se pretvorilo u veliki događaj seksualne revolucije). Opus Henryja Millera, gotovo u potpunosti autobiografskog karaktera, uvelike je utjecao na pisce beat generacije. Na hrvatski su dosad prevedena sljedeća Millerova djela: Rakova obratnica (1967), Mirni dani na Clichiju (1971), Crno proljeće (1978), Jarčeva obratnica (1978), Kolos iz Maroussija (1978), Ružičasto raspeće: Sexus, Nexus, Plexus (1978), Knjige mog života (1979), Mudrost srca (1986), Svijet seksa (1986) i Predraga moja Brenda (1987). Miller je bio i snaga i vrijednost i književni mudrac koji se ipak nije uklopio u svoje vrijeme — štoviše, gotovo da i nije američki književnik, iako to nitko ne može biti “američkiji” od njega. I stoga je oduvijek izmicao bilo kakvoj književnoj klasifikaciji. Premda je nekim svojim djelima kao što su putopisna proza Kolos s Maroussija i Klimatizirani košmar, podilazio američkoj kritici, napisavši smirene i blage knjige bez prostačenja, američka kritika ga je čitavog života omalovažavala i pokazivala svojevrsnu ravnodušnost. Vrativši se nakon putovanja po Grčkoj u Ameriku započeo je rad na trilogiji Ružičasto raspeće koja će u manjem intezitetu od, primjerice, Rakove obratnice sublimirati sav njegov bunt protiv učmale i licemjerne Amerike. Nakon što su mu djela 1960-ih godina postala šire dostupna postigao je masovnu čitanost, izravno utječući na popularizaciju Halila Džubrana, Hermana Hessea te presudno obilježivši poetiku autora poput Normana Mailera, Jacka Kerouaca i drugih. Mnogobrojni kasniji romani, putopisne meditacije, autobiografske i esejističke improvizacije, korespondencija s L. Durrellom i Anais Nin itd., naslijedili su formalna i tematska postignuća prvih. Čitavo djelo Henryja Millera imalo je snažan odjek ne samo u Americi već i čitavom svijetu, stoga nakon dvadeset godina što je posljednji puta objavljen u Hrvatskoj, držimo kako će njegova Izabrana djela, a počinjemo ih trilogijom Ružičasto raspeće (Sexus, Nexus i Plexus) u novim i redigiranim prijevodima biti dobrodošla hrvatskim čitateljima!