Priče o zanatima

Ćosić Bora

17,25 

God. izd.: 2008.
Broširano, šivano
146 str.

Malaparteu, slavnom ratnom romansijeru, bez sumnje bi se mogla dopasti pripovedačka proza Bore Cosića. Bora Cosić ima trideset i pet godina i, kako se meni čini, na originalan i oštrouman način svojom sjajnom, stilski raskalašenom knjigom “Priče o zanatima”, odgovara na pitanje šta je radio za vreme rata.

Draška Redjep

Kartama za Schwarzer-Peter igrat će se ovdje poker.

Viktor Žmegać, 1968.

Na momente se autorov stil tako poistovjetio sa Babeljevim da to služi na čast njegovoj senzibilnosti. Ma koliko Ćosićeve priče izgledale lako i veselo isprepleteni “duhoviti” iskazi, nećemo biti lišeni uverenja da autor vodi veoma ozbiljan razgovor o svetu u kome živi. Njegova mogućnost da taj svet vidi kao pozornicu na kojoj se odvijaju ljudski “zanati” svedoči samo o posedovanju autentične predilekcije za parodično i satirično. Sve ove ljudske aktivnosti odvijaju se na golim daskama, bez flore i faune, bez pejsaža i okruženja. Izvedene u izuzetnoj čistoti i preciznosti, one dobijaju upravo svojom malobrojnošću i svedenošću. Bora Cosić je neosporno pravi, a čini mi se i jedini popartistički autor u srpskoj književnosti.

Branimir Donat, 1970.

… mislim da će se to dešavati sa mnogima koji se ove jeseni budu družili sa obnovljenom knjigom Bore Cosića “Priče o zanatima”… Bora Ćosić je i nov i snažan i moderan na način velikih pisaca i siguran sam da je jedan od retkih savremenika čija će se slava uvećavati sa svakom novom decenijem.
Veliko pitanje je: kako ćemo nazvati Vašu knjigu? Nama ovde čini se najboljim Kako su popravljeni naši klaviri Wie unsere Klaviere repariert wurden, šta biste rekli na to?

Peter Urban

SKU: 9789537355135 Kategorija:

Dodatne informacije

Dimenzije 11,3 × 19,5 cm
Author Picture

Ćosić Bora

5 travnja 1932

Bora Ćosić (Zagreb, 5. travnja 1932), godine 1937. s obitelji seli u Beograd, gdje živi do lipnja 1992, kada napušta Beograd i odlazi u Rovinj. Danas živi u Berlinu. Objavio je preko trideset knjiga romana, pripovijesti i eseja. Uređivao reviju Danas (čije je izlaženje zabranjeno nakon 47 brojeva) i časopis Rok. Bavio se teatrom, filmom, prevođenjem. Čitateljstvu je poznatiji kao prozaik, i to prvenstveno po knjigama iz obiteljskog ciklusa Priče o zanatima, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, Tutori i Bel tempo. Početkom rata, 1991. godine piše Dnevnik Apatrida (Durieux, Zagreb), jednu od najznačajnijih antiratnih knjiga nastalih na ovom području. Za barbarskog iživljavanja nad Sarajevom, u proljeće 1992. godine, u plamenu nestaje gotovo cijela naklada Ćosićeva romana Rasulo. U Beogradu u ediciji Apatridi B92 izlazi šest njegovih knjiga pod zajedničkim naslovom Nova dela Bore Ćosića (1998). U nakladi Feral Tribunea izlazi mu Carinska deklaracija (2000), a od 1999. kolumnist je tjednika Feral Tribune. Knjige su mu prevedene na njemački, francuski, talijanski, engleski, mađarski i ruski jezik. Carinska deklaracija prevedena je na njemački (Suhrkamp, 2001), kao i njegova prva knjiga pjesama Mrtvi. Knjige: Kuća lopova (1956), Svi su smrtni (1958), Anđeo je došao po svoje (1959), Vidljivi i nevidljivi čovjek (1962), Sodoma i Gomora (1963), Priče o zanatima (1966), Sadržaj (1968), Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (1969), Mixed-media (1970), Zašto smo se borili (1972), Tutori (1978), Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, nova verzija (1980), Priče o zanatima, nova verzija (1980), Bel tempo (1982), Poslovi, sumnje, snovi Miroslava Krleže (1984), Sodoma i Gomora , nova verzija (1984), Doktor Krleža (1988), Intervju na ciriškom jezeru (1989), Musilov notes (1989), Sadržaj/Kazalo (1990), Povest o Miškinu (1991), Dnevnik Apatrida, s dodanim apendiksom (1998), Barokno oko (1998), Privatna praksa (1998), Novi stanar (1998), Starost u Berlinu (1998), Projekt Kaspar (1998), Carinska deklaracija (2000) Pogled maloumnog (2001), Tkanje (2001), Nulta zemlja (2002), Irenina soba (2002), Izgnanici (2005), Consul u Beogradu (2007), Put na Aljasku (2008), Zapadno od raja (2009), Kratko detinjstvo u Agramu (2011), Doručak kod Majestica (2011).